Evidencija radnog vremena u FBiH 2026: što zakon traži i kako je voditi bez bilježnice

Svaki poslodavac u Federaciji BiH dužan je voditi evidenciju o radnom vremenu radnika — svaki dan, za svakog radnika. U praksi se to najčešće radi u bilježnici ili Excelu koji se popunjava "kad se stigne". Evo što točno propis traži, gdje firme najčešće griješe i kako se to može voditi jednostavnije.

Što evidencija mora sadržavati

Prema članu 8. Pravilnika, evidencija o radnom vremenu sadrži:

• ime i prezime radnika i datum u mjesecu,
• početak rada i završetak rada,
• vrijeme i sate zastoja i prekida rada do kojih je došlo krivnjom poslodavca ili okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
• ukupno dnevno radno vrijeme,
• vrijeme terenskog rada i pripravnosti,
• vrijeme neprisustva na poslu — godišnji i sedmični odmor, praznici, bolovanje, porodiljsko i roditeljsko odsustvo, plaćeno i neplaćeno odsustvo i drugo.

Uz to, poslodavac mora voditi i posebne podatke od kojih zavise prava radnika: noćni rad, prekovremeni rad, smjenski i dvokratni rad, rad na praznik (član 8. stav 2.). Upravo ti podaci određuju uvećanja plaće — pa ako ih nema u evidenciji, nema ih ni u obračunu.

Kada i kako se vodi

Član 9. kaže da se evidencija vodi za obračunsko razdoblje plaće i da mora biti "uredna, razumljiva i ažurna na početku i na kraju radnog dana". Bilježnica koju netko popuni na kraju tjedna ili mjeseca, iz sjećanja, nije to.

Prema članu 13., podaci se mogu voditi pisano u knjizi ili u elektroničkom obliku — dakle aplikacija je potpuno u skladu s propisom, sve dok su kratice jasno objašnjene.

Koliko se čuva i tko je smije vidjeti

Evidencija o radnom vremenu čuva se najmanje pet godina, a ako je pokrenut radni spor u kojem bi mogla biti relevantna — do pravosnažnog okončanja spora (član 14.). Isti član daje radniku pravo uvida u evidenciju. Drugim riječima: radnik smije vidjeti što je za njega upisano.

Smije li se zaokruživati radno vrijeme?

Pravilnik o zaokruživanju ne govori ništa — ni da je dopušteno, ni da je zabranjeno. Ali traži početak i završetak rada, pa evidencija treba sadržavati stvarna vremena, ne "07:00" kad je radnik došao u 06:52. Za obračun plaće stručna tumačenja u regiji su jasna: radnik se plaća za vrijeme koje je stvarno radio — poslodavac smije platiti više, ali ne manje.

Ako se sati za obračun ipak zaokružuju, pošten način je neutralno, na 15 minuta (do 7 minuta dolje, od 8 minuta gore), tako da se kroz mjesec izjednači. Zaokruživanje na pola sata ili uvijek prema dolje u praksi "pojede" prekovremene sate — i to je prvo što radnik primijeti.

Najčešće greške u praksi

• Popunjavanje unazad — evidencija napisana na kraju mjeseca, sva vremena ista (07:00–15:00).
• Zaboravljen odlazak — dan ostane otvoren, a onda se "procijeni".
• Nema posebnih podataka — prekovremeni i noćni sati nisu odvojeno zapisani, pa ih nema ni u obračunu.
• Odsutnosti nisu upisane — godišnji i bolovanje vode se negdje drugdje ili nigdje.
• Excel bez traga — nitko ne zna tko je i kada promijenio vrijeme.

Najava · uskoro

Dolazak — evidencija radnog vremena na mobitelu radnika

Gradimo jednostavnu aplikaciju upravo za male firme u FBiH — pekare, trgovine, salone, servise:

• Radnik na ulazu skenira QR kod i jednim dodirom zabilježi dolazak i odlazak — bez lozinke.
• Vlasnik u svakom trenutku vidi tko je na poslu, a aplikacija ga upozori na zaboravljen odlazak.
• Knjigovođa dobije mjesečnu rekapitulaciju: redovni, prekovremeni, noćni, nedjelja, praznik, godišnji i bolovanje — spremno za obračun plaće.
• Evidencija po Pravilniku 92/16 — stvarna vremena, ispis u PDF-u, bez terminala na zidu.

Želim besplatno testirati → Tražimo prvih 10 firmi i knjigovodstvenih servisa za besplatno testiranje. Javite se s nazivom firme i brojem radnika.

Ovaj vodič je informativan i temelji se na tekstu Pravilnika (Sl. novine FBiH 92/16); nije pravni savjet. Za specifičan slučaj (kolektivni ugovor, smjenski rad, rad na izdvojenom mjestu) provjerite s knjigovođom ili pravnikom.

← Svi vodiči